Nevidljivi treći svjetski rat koji se upravo odvija

Danas tajno „nevidljivo oružje” predstavlja prijetnju životu zlokobniju čak i od termonuklearnog holokausta. Takvo oružje ne samo da se razvija bez znanja njegovih budućih žrtava, nego se uopće ne može otkriti u samom trenutku u kojem ubija civilno stanovništvo ili od njega čini robote .

Objavljujemo sinopsis rukopisa nikada dovršene knjige W. Bowarta i R. Suttona pod nazivom Nevidljivi Treći svjetski rat iz 1990. godine. Nevidljivo oružje i metode kontrole uma o kojima govore autori danas su aktualniji nego ikad, a činjenica da njihova saznanja potječu iz devedesetih godina prošlog stoljeća navode čovjeka da se zapita: „Ako su vlasti već tada raspolagale takvim sredstvima podčinjavanja stanovništva, što li tek imaju danas?“

Osim što je bio jedan od vođa kulture undergrounda i hipi pokreta, jedan od autora ove nedovršene knjige, Walter Bowart, napisao je 'bibliju' svih proučavatelja manipulacije umom i nevidljivog ratovanja pod naslovom Operation Mind Control: Our Secret's Government War Against Its Own People (Operacija Kontrola uma: Rat naše tajne vlade protiv vlastitog naroda). Nedugo nakon njenog objavljivanja 1978. godine knjiga je povučena iz prodaje. Evo što o svemu tome kaže jedan od čitatelja s Amazon.coma:

„Knjiga je povučena iz opticaja zato što CIA, kako sam kasnije saznao, nije željela da se javnost upozna s razmjerima i pojedinostima njenih programa kontrole uma. Koliko se sjećam, čak je i sam Walter Bowart jednom izjavio kako je sve uskladištene primjerke njegove knjige otkupila CIA. Knjiga je također počela nestajati iz knjižnica širom zemlje, a odjednom su pokupovani i svi primjerci iz knjižara, kao da ih je progutala crna rupa. Nakon te drakonske čistke sačuvano je vrlo malen broj primjeraka. Ono što je preostalo su, takoreći, raritetni i skupi primjerci, ali ovu bi knjigu trebali pročitati svi Amerikanci (i ostali; op. ur.) zabrinuti za budućnost naše zemlje. Knjiga razotkriva kako našim misaonim procesima manipuliraju političko-obavještajni 'stručnjaci', što je osobito zanimljivo imamo li u vidu stvari koje se otkrivaju u vezi „11. rujna”, rata u Iraku i špijuniranja od strane NSA (Agencije za nacionalnu sigurnost).

U jednom trenutku čak su i fotokopije te knjige koštale čitavih 75-100 dolara. Sama knjiga (1. izdanje) prodavala se i za 250 dolara (pa i današnja cijena na Amazonu nevjerojatnih je 200 dolara!?; op. ur.). Pojavilo se i drugo izdanje drukčijih korica, ali i ono je ubrzo nestalo.

Kasnije je Walter Bowart, navodno, počeo pisati i nastavak svoje knjige, ali je iznenada prestao i praktički 'nestao'. Govori se da su mu priprijetili postupkom na njegovu krajnju štetu”, što je danas zastarjela fraza u žargonu tajno-obavještajnog i špijunskog miljea koja označava ubojstvo.”

Walter Bowart umro je 18. prosinca 2007. od raka debelog crijeva u gradu Incheliumu u državi Washington. Smrt ga je prekinula u radu na nekoliko scenarija i romana.

Sinopsis nikada dovršene knjige:

ČAROBNI ARSENAL – UVOD

Moglo bi se reći da je prva eksplozija atomske bombe u Alamogordu u Novom Meksiku 1944. godine bila bljeskovit uvid o ratnicima suvremenog svijeta. Taj je bljesak zauvijek promijenio prirodu ratovanja. Ljudi koji su napravili bombu smjesta su shvatili da je konvencionalni rat odjednom postao opasan okidač koji bi u svakom trenutku mogao pokrenuti odmazdu kadru da uništi Zemlju nuklearnim oružjem. Opore činjenice nuklearnog rata učinile su civilno stanovništvo njegovom metom, čime je promijenjena bit čak i ograničenog, konvencionalnog ratnog sukoba. Barut je sada postao borbeno sredstvo ne-nuklearnih država i revolucionara koji će se boriti u dugim i razvučenim sukobima, iskušavajući strpljenje postojećih nuklearnih sila. Baš kao što je svijest o nuklearnom ratu promijenila prirodu konvencionalnog ratovanja, tako je neizbježnim učinila i nevidljivi rat (NR).

TAJNE POŠASTI

Nedvojbeno je da vlasti ipak eksperimentiraju na vlastitim građanima. U Sovjetskom Savezu žrtve nikada ne progovaraju, ali u nekom pretpostavljenom slobodnom društvu, kada bi se sjetili da su bili viktimizirani, ljudi bi vlasti čak i tužili.

U razdoblju od 1949. do 1969. tajni tim oformljen od pripadnika CIA-e i vojske puštao je na Amerikance smrtonosne klice. Opskrbljeni filtrima za nos i ostalom zaštitnom opremom, ti skroviti agenti operacije Veliki grad biološkim su oružjem (BO) napali Havaje, Aljasku, New York, Floridu i Kaliforniju. Koristeći se lažnim kovčezima i Ford-Lincolnovim Mercuryjem iz 1954. godine opremljenim dvostrukim ispušnim prigušivačima i produženim ispušnim cijevima, agenti su navukli kužne oblake iznad četiri njujorške autoceste, ispustivši ih također u vozilima krcate tunele Lincoln i Holland.

Nakon prepada na Floridu i New York došlo je do epidemije encefalitisa (upale mozga) i kašlja hripavca. Trideset godina poslije tajnog napada na Zaljev San Francisca izvršenog 1950. godine s jednog mornaričkog plovila, žrtve su konačno odgovorile gnjevnim tužbama protiv države. Tisućama Amerikanaca koji nisu imali pojma što im se događa vladini su agenti također ubrizgavali razne klice, poput klica sifilisa.

Slični incidenti događali su se i u Britaniji te u Sovjetskom Savezu. Sada, kada su nakon gotovo trideset godina objavljeni tajni dokumenti o BO-u, izlazi na vidjelo čitava pozadina sličnih jezovitih priča. Činjenica, koja je tek vrh sante leda, da su nevine civile viktimizirale njihove vlastite države, ukazuje na ogromnu prijetnju koju predstavljaju današnje nevidljive tehnologije ratovanja.

Jedini siguran način vođenja rata, uvidješe ratnici, bilo je uvođenje tihog ratovanja. Netom prije okončanja Drugog svjetskog rata započeli su različiti oblici istraživanja NR-a, a suvremeni su ratnici naposljetku iznašli brojne skrovite načine podčinjavanja neprijateljskog stanovništva, pri čemu ono uopće ne bi bilo svjesno da je rat započeo. Danas tajno „nevidljivo oružje” predstavlja prijetnju životu zlokobniju čak i od termonuklearnog holokausta. Takvo oružje ne samo da se razvija bez znanja njegovih budućih žrtava, nego se uopće ne može otkriti u samom trenutku u kojem ubija civilno stanovništvo ili od njega čini robote.

Jedino će podizanjem vela tajnovitosti i upoznavanjem čovječanstva s činjenicama o NR-u slobodni ljudi diljem svijeta moći preživjeti i izbjeći sumornu, nepodnošljivu budućnost kakvu najavljuje tehnologija Nevidljivog rata.

MIKROBIOLOŠKI HOLOKAUST

Ratnici su se bavili biološkim oružjem još od pretpovijesnog doba kada su šamani prvi put počeli trovati neprijatelje. Sjećanje na korištenje bolesti u političke svrhe tijekom križarskih ratova i inkvizicije možda su u Hitlerovom umu bila previše svježa da bi se usudio aktivirati ogroman arsenal klica kojeg su razvili nacistički znanstvenici. No, Japanci nisu imali takvog grizodušja te su, nakon rata, održana suđenja za zločine počinjene biološkim oružjem, te je tom prilikom osuđeno mnogo njihovih ratnih zločinaca. Ta suđenja, senzacionalnija inače od Nirnberškog suđenja, privukla su tek neznatnu pažnju tadašnjih medija. Kasnije je BO upotrijebljen u Koreji, a potom i u Vijetnamu. Možda je najstrašnija priča ona o istjecanju klica antraksa iz oružja u zabačenom tajnom gradu Semipalatinsku u Sovjetskom Savezu. Ondje je, prije samo nekoliko godina, umrlo na tisuće ljudi u strašnoj agoniji. Današnji razvoj na polju rekombinantne DNK prijeti ispuštanjem mutiranih sojeva biološkog oružja od kojih se svijet možda nikada ne bi oporavio. Usprkos međunarodnom sporazumu, većina država danas ne iznosi istinu kada se radi o BO-u. Prema nedavno objavljenim dokumentima Pentagona, moguće je da su Sovjeti u Afganistanu upotrijebili i kemijsko i biološko oružje.

POŠAST IZ STJENJAKA

Novosti o vojnim kanistrima iz kojih curi tajni nervni plin Weteye u Denveru u Koloradu uznemirile su stanovnike Mile High Cityja. Hoće li Denver postati prvi američki Semipalatinsk? Tijekom zadnjih nekoliko godina u Utahu i Koloradu vođene su žučne rasprave o tome kako bi se trebalo riješiti bombi s biološkim otrovom Weteye. Američka je vlada bombe htjela prebaciti na jednu udaljenu lokaciju u Utahu, s obzirom da se zadatak neutralizacije bombi činio neizvedivim. Vlasti su najavile da će bombe utovariti u zrakoplove i prevesti ih iz Denvera do tog zabačenog mjesta u Utahu. Građani obje države nisu željeli da im iznad glava prelijeću cureće bombe pa su glasno prosvjedovali. Danas te bombe s otrovom Weteyes leže u jednoj opskrbnoj stanici tik do frekventne Međunarodne zračne luke Stapleton i polagano ispuštaju svoj otrovni sadržaj, dok se zakonodavci Kolorada i Utaha bore s birokratima iz Pentagona po pitanju života i smrti, odnosno o tome što učiniti s neželjenim nervnim otrovom.

MAJSTORI UNIŠTENJA

Poput BO-a, i kemijsko je oružje (KO) razvijeno vrlo davno, a upotrijebljeno je tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata te u Korejskom i Vijetnamskom ratu. Pod krinkom 'herbicida' tijekom rata u Vijetnamu, kemijsko oružje pod nazivom Agent Orange otrovalo je tisuće američkih vojnika. I dan danas ti vojnici osjećaju posljedice, ali bez naknade Ujaka Sama (američke države) koji i dalje poriče opasnosti Agent Orangea. Ismijavajući svaki potpisani sporazum, Sovjetski Savez je napao afganistanske pobunjenike 1980. godine smrtonosnim nervnim plinom pod nazivom 'soman'. Prema general-pukovniku Nikolaju Černovu, svaku svoju diviziju Sovjeti opremaju kamionima za dekontaminaciju TMS-65. Postrojbe Varšavskog pakta pod vodstvom Sovjeta redovito uvježbavaju ratne scenarije s upotrebom nervnog plina služeći se 'živim' oružjem te raspoređivanjem stotinu tisuća pripadnika postrojbi specijalaca za biološko i kemijsko ratovanje. SAD je pohranio tri milijuna artiljerijskih granata čiji sadržaj uzrokuje grčenje tijela, zatim nekoliko tisuća bombi punjenih sarinom i stotine tisuća nagaznih plinskih mina. U američkom arsenalu oružje s nervnim otrovom obuhvaća dvije trećine od 150.000 tona otrovnog plina. Kao što je učinila s BO-om, CIA je 'testirala' kemijsko oružje na američkim građanima, napavši BZ-om stotine vojnika koji ništa nisu slutili. BZ je halucinogeno sredstvo stotinu puta snažnije od LSD-a. Žrtve BZ-a nisu bile u prilici žaliti se na nuspojave testova, budući da BZ u žrtava uzrokuje gubitak pamćenja. Unatoč ostavke obavještajnog stručnjaka CIA-e Hohna Stockwella zbog otkrivenih postupaka s kemijskim oružjem i njegovog zgražanja i prosvjedovanja protiv počinjenih grozota od strane CIA-e, moćni lobi proizvođača kemijsko-biološkog oružja danas zahtijeva odbacivanje svih sporazuma koji stavljaju izvan zakona oružje za ratovanje klicama i nervnim plinom. Razvoj kemijskog oružja poklapa se s razvojem biološkog oružja i sa stasanjem nove znanosti o genetskom inženjeringu, te predstavlja još veću opasnost, zbog svoje nevidljivosti, od dobro znanog i očekivanog nuklearnog holokausta.

KONTROLA UMA

VEZA CIA-e i NACISTA

Pritajeni majstori Hladnog rata četrdeset su godina tragali za novom tehnologijom prisilne kontrole ljudskog uma. Potkraj Drugog svjetskog rata vođe nacističkih i američkih obavještajnih agencija udružili su snage i izgradili zajedničku obavještajnu mrežu. Prije izbijanja rata, rukovoditelj nacističkih špijuna Reinhard Gehlen, OSS-ov William Donovan i FBI-ev J. Edgar Hoover udružili su se kako bi razvili oružje za kontrolu uma. Hoover i Donovan, poput njihovih nacističkih kolega, povjerili su vodećim psihijatrima u svojim državama zadaću da iznađu tehnologiju pretvaranja ljude u "automate". Nacistička su istraživanja započela tijekom dvadesetih godina na Institutu Kaiser Wilhelm. Neka od njih nadahnula su Mengelea i kompaniju da čine nečuvene strahote u koncentracijskim logorima. U početnim američkim istraživanjima kao žrtve pokusa poslužili su zaliječeni veterani Drugog svjetskog rata. Inspiracijska uloga nacističkih istraživanja u pokretanju CIA-inih operacija kontrole uma nedavno je dokumentirana sada javno dostupnim podacima o projektu Paperclip (Spajalica). Taj se projekt razgranao u niz CIA-inih projekata čiji su pokusni kunići bili nedužni civili. Tu su projekti kao što su Bluebird (Plava ptica), Artichoke, MKUltra, Midnight Climax (Ponoćni vrhunac) i drugi. Ranije neobjavljeni materijali ilustriraju kako su američki najugledniji i najutjecajniji psihijatri skovali zavjeru i upotrijebili oružje za kontrolu uma na nedužnim Amerikancima, pri čemu su imali popriličan uspjeh.

AMERIČKI FRANKENSTEIN

Kontrola uma najtraženije je vojno oružje još od vremena legendarnog vojskovođe iz drevne Kine, Sun Tzua. Razvijano je i usavršavano u kasnijim civilizacijama Indije, Kine, Egipta, Majanskog carstva, Grčke, Rima, srednjovjekovne Europe, nacističke Njemačke, sovjetske Rusije, komunističke Kine i, na kraju, Sjedinjenih Država. Neke od metoda kontrole uma su seksualna manipulacija, upotreba droga i hipnoze, promjena ponašanja i druge metode kojima se kontrolira pojedinačna sloboda misli. Usprkos ranijeg poricanja, Amerikancima je CIA uspješno ispirala mozak, a čini to i danas.

CIA U JONESTOWNU

Institucionalizirana psihijatrija postala je instrument kontrole građana u Modernoj državi. Taktika policije koja u rukama drži kontrolu uma zamijenila je kaznenopravni sustav u Sovjetskom Savezu. Iza Željezne zavjese, gdje bi nepodnošljivi uvjeti inače potaknuli otpor, psihijatrijske tehnike pretvorile su sovjetsko stanovništvo u stado uplašenih i bezvoljnih ovaca, odnosno robota. Sovjetska inačica kontrole uma uz primjenu visoke tehnologije upotrijebljena je protiv političkih disidenata. U Sjedinjenim Državama američka industrija mentalnog zdravlja priprema planove sovjetskog stila pomoću kojih želi podrovati američki pravni sustav operacijama kontrole uma. Pokojni pomoćnik kongresnika Lea Ryana, Joe Holsinger, opisujući CIA-inu upletenost u „kolektivno samoubojstvo” u Jonestownu, postavlja pitanje: Kakvu je ulogu imala kontrola uma u masakru u Jonestownu? Pomoću CIA-ine tehnologije kontrole uma, 98% američkog stanovništva podložno je prikrivenoj kontroli. S takvom stopom uspješnosti Amerika bi se mogla pretvoriti u državu poslušnih, suicidalnih zombija koju je predvidio slučaj onih što su umrli u Jonestownu.

ELEKTROMAGNETSKA KONTROLA UMA

MOSKOVSKI SIGNALI

Sovjetske snage već dvadesetak godina usmjeruju nevidljivo mikrovalno zračenje na Amerikance, uzrokujući kod njih rak, srčane probleme, katarakte i emocionalni stres. Posve je izgledno da je bizarno sovjetsko gađanje Američkog veleposlanstva elektromagnetskim valovima, tzv. „Moskovskim signalima”, bila početna salva nevidljivog rata elektromagnetskim oružjem. Dok su sofisticiranim uređajima 1962. godine 'pročešljavali' zgradu Veleposlanstva tražeći eventualno postavljene prislušne uređaje, osoblje službe sigurnosti otkrilo je mikrovalnu zraku usmjerenu ravno na Veleposlanstvo. Razumljivo, Pentagon i obavještajnu zajednicu uznemirila je mogućnost neuroloških i bihevioralnih utjecaja na diplomatsko osoblje. Krijući svoje spoznaje od osoblja Veleposlanstva koje je 12 godina bilo izloženo spomenutim napadima, CIA je pokrenula projekt Pandora nastojeći dokučiti motive Sovjeta za izvršeni mikrovalni napad. Članovi projekta Pandora otkrili su da su Sovjeti godinama provodili operacije pomnog istraživanja djelovanja mikrovalova. Svojim su istraživanjima željeli utvrditi učinak mikrovalova na emocije i um. Početkom ljeta 1965. godine trust mozgova pod paskom Pentagona – Institut za analizu obrane – sastavio je posebnu radnu skupinu želeći ponoviti sovjetske eksperimente i proanalizirati problem. Agencija za napredna vojna istraživanja (DARPA) započela je eksperimentirati s mikrovalovima na rezus majmunima u Vojnom istraživačkom institutu Walter Reed. Rezultati još uvijek nose oznaku 'strogo povjerljivo', ali na temelju skorašnjih repliciranih istraživanja saznajemo da mikrovalovi imaju 'duboke' učinke na središnji živčani sustav i promjenu ponašanja rezus majmuna.

Na sastanku na vrhu u Glassborou u New Jerseyu tijekom lipnja 1967. predsjednik Lyndon Johnson zatražio je od sovjetskog premijera Alekseja Kosigina da obustavi Moskovske signale. Godine 1969. vodeći znanstvenici na području mikrovalova okupili su se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Virginija u Richmondu radi trodnevnog simpozija o biološkim učincima i zdravstvenim implikacijama mikrovalnog zračenja. Autoritet u domeni mikrovalova dr. Karel Marha iz Čehoslovačke ustvrdio je da bioučinci mikrovalova obuhvaćaju bolove u glavi i očima, zamor i posvemašnju slabost, vrtoglavicu i nesvjesticu, probleme sa spavanjem, razdražljivost, strah, hipohondriju, napetost, depresiju, ometanje intelektualnih funkcija i smanjenu sposobnost pamćenja. Pa ipak, većina sudionika simpozija ignorirala je temu bioefekata na ljude. No, veliko je zanimanje pokazao dr. Allan H. Frey, istraživač kompanije Randomline Research. On je ustanovio da ljudi zapravo mogu čuti pulsne mikrovalove na frekvencijama u rasponu od 300 do 3000 megaherca.

Javnost je saznala istinu tek 1972. godine kada je Jack Anderson objavio članak pod naslovom „Moskovski signali”. Nekoliko mjeseci nakon objave Andersonovog članka o mikrovalovima, Sovjeti su optužili SAD da elektronskim uređajima ozračuju šahovskog genija Borisa Spaskog zbog čega je, kažu oni, izgubio meč za naslov prvaka protiv Bobbyja Fischera. Dana 7. veljače 1976. Los Angeles Times citirao je američkog veleposlanika Waltera J. Stoessela, ml. koji svojem osoblju govori da mikrovalovi mogu uzrokovati leukemiju, rak kože, katarakte i emocionalne poteškoće. I sam je Stoessel navodno patio od tajnovite bolesti nalik leukemiji koja je dovela do krvarenja u očima i mučnine. Dva njegova prethodnika u tom Veleposlanstvu umrla su od raka. Prema Zbignewu Brzezinskom, savjetniku za nacionalnu sigurnost SAD-a, osoblje Američkog veleposlanstva u Moskvi ima najvišu stopu obolijevanja od raka na svijetu.

Danas se, unatoč kratkom predahu, bombardiranje Veleposlanstva nastavlja iako veliki dio dokaza koje su prikupile američke obavještajne agencije ostaju i dalje tajni. Međutim, podizanje poklopca s projekta Pandora otkrilo je 'kutiju' punu tajni o djelovanju mikrovalova.

VALNA DUŽINA EUGENEA

„Na nekoliko lokacija u gradu Eugeneu te u zraku tisuću metra iznad grada opažen je snažan radio signal koji bi mogao utjecati na ljudsko zdravlje”, izvijestio je lokalni list Register Guard 26. ožujka 1978. „Izvor radio signala nije nam poznat.” Tako su prvi put objavljene vijesti o mogućem štetnom elektromagnetskom utjecaju po zdravlje ljudi u nekom gušće naseljenom središtu. Nedugo prije negoli je Register Guard objavio tu vijest, jedan se sredovječni čovjek iz Eugenea imenom Walter Deposkey razbolio: pokazivao je simptome vrlo slične onima koji se pripisuju bolesnom stanju izazvanom mikrovalovima. Bio je primijetio neku čudnu vibraciju kako emanira iz unutrašnjosti njegovog doma. Čuo je neke glasove i nije mogao zaspati, a pekla ga je i rožnica oka. Industrijski higijeničar Marshall van Ert sa Sveučilišta Oregon pozvan je da ispita Deposkeyjeve tvrdnje, ali je u njegovoj kući osjetio iste simptome. Uznemiren, van Ert je proširio istragu, angažiravši nekoliko lokalnih inženjera. Oni su izmjerili neobičan radio signal za kojeg su ustvrdili da može predstavljati biološku opasnost. Nakon što je neko vrijeme salijetao službe za javno zdravstvo da prošire istraživanja, ta je događanja van Ert objavio u novinama.

Signal iz Eugenea opisan je kao radio frekvencijski puls pri 4,75 megaherca, od 1100 ciklusa u sekundi, zabilježen unutar barem dva lokalna kućanstva kao i 1000 metara iznad grada. Jačina signala procijenjena je na pet stotina tisuća watta – što deseterostruko premašuje koncesijsku granicu amplitudno moduliranog (AM) signala propisanu od američkog Saveznog povjerenstva za komunikacije (FCC). Signal je dosegnuo čak do susjednog grada Corvallisa. Otprilike 150 dokumentiranih pritužbi o djelovanju signala primoralo je guvernera Boba Strauba, senatora Marka Hatfielda i kongresnika Jima Weavera da zatraže pokretanje istrage od strane Agencije za zaštitu okoliša (EPA). Prema analizi podataka koju je obavio odjel ministarstva zdravstva za kontrolu zračenja predmnijevalo se postojanje „osnovane sumnje”, gdje su pritužbe građana povezivane s tom čudnom frekvencijom. „Bio sam iznenađen”, rekao je Clifford Shrock, analitičar radio frekvencija iz kompanije Textronix Inc. koji je napisao CIA-ine i NSA-ine priručnike o elektronici, te je dodao: „Nikada nisam vidio ništa slično.” Iz cijelog su svijeta počele pristizati brojne reakcije na tu priču. Zvali su ljudi sa sličnim zbivanjima koja su zabilježena u njihovim, a udaljenim krajevima. Nazvalo je i nekoliko tehničara koji su iznijeli svoje hipoteze o tome signalu, navodeći moguću vezu sa zračenjem tajnog oružja. Stanovnici Eugenea žurno su se počeli upoznavati s biološkim opasnostima elektromagnetskog zračenja (EMR).

No, nitko nije uspio proniknuti u bît problema iz grada Eugenea. Pomoćnik direktora FCC-ovog Odjela nadležnog za kontrolu Richard Smith krivnju je otvoreno svaljivao na mornarički odašiljač u Dixonu u Kaliforniji – tzv. „Dixon Duck” (Diksonska patka). Van Ert i ostali osporavali su taj zaključak. Mornarica je poricala svoju eventualnu umiješanost. Kada su napokon stigli tehničari EPA, procijenili su da ne postoji nikakav stvarni problem i opovrgnuli postojanje nekakvog misterioznog signala. Van Ert, Shrock i ostali s time se, dakako, nisu slagali. Oni su signal osjetili i izmjerili. Ali, nakon što su održali kraću konferenciju za tisak, istražitelji EPA vratili su se u svoje sjedište u Las Vegasu te su izbjegavali razgovor s novinarima. Istraga je tada zatvorena.

I dok neki građani Eugenea u Oregonu kažu da i dalje pate od djelovanja signala, signal iz Eugenea ostaje službeno misterij. Šerif van Ert napustio je Eugene nakon što je počeo osjećati neugodne simptome EMR-a. On je i danas uvjeren da je bio žrtvom tajnog zračenja nevidljivog oružja, što je vlada zataškala.

Stanovnici Eugenea nisu jedini koji se žale na biološki opasne učinke EMR-a. Slični simptomi primijećeni su u mjestima kao što su grad Timmons i jezero Kirkland u Kanadi. Ustanovljeno je da spomenuto štetno djelovanje potječe od emisije radio signala od strane Sovjeta, koju su radio amateri nazvali „djetlićem”. Učinci su poprilično slični biološkim opasnostima prisutnim u nevidljivom oružju kao što je elektromagnetski puls (EMP) a kojeg razvija Pentagon. Premda stanovnici Eugenea to nisu znali, i američka i sovjetska vojska godinama su radile na usavršavanju upotrebe elektromagnetskih frekvencija kao smrtonosnog psihološkog oružja.

'DJETLIĆ'

Dana 14. listopada 1976. radijske komunikacije diljem Planeta ometane su snažnim radio valovima odašiljanim iz Sovjetskog Saveza. Emitiranje se javljalo u nepravilnim razmacima i variralo je od vrlo visokih do vrlo niskih frekvencija. Kada su SAD, Kanada, Velika Britanija i skandinavske zemlje prosvjedovale protiv emitiranja tih radio valova, Sovjeti su se ispričali, pripisavši ometanje izvođenju nekih 'eksperimenata'. No tada su se značajke valnih duljina promijenile te su nastali golemi elektromagnetski stojni valovi, dugački tisuće kilometara, koji su prodirali u zemlju i protezali se sve do ionosfere. Zbog svog karakterističnog zvuka, signal je nazvan 'djetlićem'. Zvuk kojeg su čuli radioamateri iz cijeloga svijeta može se oponašati lupkanjem olovke po stolu brzinom od oko osam do četrnaest puta u sekundi. Otkriveno je da ta valna dužina potječe od eksperimenata s takozvanim „Teslinim generatorom” u sovjetskim gradovima Riga i Gomel. Popratni stojni valovi protezali su se duž obje obale Sjeverne Amerike te duž istočne granice Sovjetskog Saveza. 'Djetliću' su pripisane posljedične promjene vremenskih uvjeta koje su nastale zbog promijenjenih pasatnih vjetrova. Promjenom vjetrova došlo je do suše u zapadnim dijelovima SAD-a, s teškim posljedicama po poljodjelstvo i američko gospodarstvo. Nekoliko agencija strahuje da su takvi stojni valovi, po svemu sudeći, mogli uzrokovati raspad komunikacijskih i pogonskih sustava brodova, uključujući i naftne tankere na Atlantiku. Ali još više zabrinjava njihov mogući učinak na čovjeka.

Baš kao što živčani sustav ljudskog tijela funkcionira elektromagnetski, tako i Zemlja ima elektromagnetosferu koja se, tvrde znanstvenici, može promijeniti i izazvati dramatične promjene vremenskih prilika. Zapravo, Zemljina ionosfera titra na približno istoj frekvenciji kao i valovi ljudskog mozga, što ju čini savršenim 'prenositeljem' elektromagnetskog zračenja od kojega se moždani valovi određenog raspona mogu odbijati bez ikakve promjene frekvencije. Odnos između elektromagnetosfere i i elektromagnetske osnove ljudskog tijela može se iskoristiti kao strateško oružje. Tijekom promjene vremena svatko je, u određenoj mjeri, osjetio određene mentalne i emocionalne promjene. Zamislite moć koja se smiješi onima što, pritiskom na prekidač, mogu kontrolirati Zemljinu atmosferu i mijenjati ne samo vrijeme nego i moždane valove cjelokupnog stanovništva ciljanih područja.

Obje vlade, i američka i sovjetska, znaju da postoji jasan obrazac koji povezuje geofizičke pojave s političkim nemirima, utjecajem na zdravlje i s promjenama raspoloženja. Iz tih razloga signal 'djetlić' uzbunio je SAD.

MUNJE U RUKAMA

Već godinama Sovjeti, a u novije vrijeme i Amerikanci, istražuju mogućnosti opisane u radovima pokojnog Nikole Tesle. U SAD Tesla je došao iz Čehoslovačke te je radio i za Edisonovu i za Westinghouseovu kompaniju, gdje je izumio znamenitu Teslinu zavojnicu i izmjeničnu struju. Teslina otkrića položila su temelje razvoju televizije, radija, telegrafije, smrtonosnih zraka, elektroničkog nadzora, diktafona, uređaja za pročišćavanje zraka pa čak i tehnologije koja bi predstavljala rješenje za našu sadašnju energetsku krizu. Mnogi od njegovih izuma patentiranih davne 1900. godine još uvijek su tako napredni da ih mi ne možemo sasvim razumjeti ili testirati. Taj ekscentrični čovjek povukao se iz svog apartmana u hotelu Waldorf-Astoria u New Yorku gdje je svake večeri objedovao u večernjem odijelu za posebnim stolom u svoj nedovršeni laboratorij u Stjenjaku koji mu je služio kao utočište. Dodijeljena mu je 1912. Nobelova nagrada koju je on odbio primiti. Tesla je uistinu bio najveći genij dvadesetog stoljeća. Njegovi patenti i teorije iznjedrili su jednu novu skupinu nevidljivog oružja.

Obavještajni izvori u Kanadi, gdje su se najviše osjetili učinci signala „djetlića”, pretpostavljaju da ti signali potječu od Sovjeta, odnosno njihove vojne primjene i usavršavanja Teslinih teorija. Pentagon je oformio trust mozgova sa zadaćom da konstruira suvremene ekvivalente Teslinih uređaja i razradi njegove teorije.

Dugogodišnji Teslin poštovatelj Robert A. Golka radi u preuređenom hangaru u vojnoj zrakoplovnoj bazi Wendover u Utahu. Ondje se istražuju neki od Teslinih projekata i zamisli kao što su bežični prijenos električne struje na velike udaljenosti, stvaranje smrtonosnih zraka, nabijene čestice i mijenjanje vremenskih prilika. Ali jedan drugi istraživač na kojeg je Tesla snažno utjecao izrazio je veliku zabrinutost zbog mogućnosti da Pentagon proučava jaka, pulsirajuća električna polja unutar alfa i beta ritmova ljudskog mozga koja bi, u slučaju da budu iskorištena, mogla imati zastrašujuće djelovanje na ljudsku psihu.

PREMOŠĆIVANJE JAZA NA POLJU KONTROLE UMA

Još je 1972. godine američka Vojna obavještajna služba (DIA)51 izvijestila o sovjetskom napretku na području istraživanja kontrole uma pomoću eletkromagnetskog zračenja (EMR). Sovjeti već godinama proučavaju mogućnost kontrole uma preko EMR-a, te idu toliko daleko da istražuju njegovu povezanost s ESP-em (ekstrasenzornom percepcijom, odnosno vanosjetilnim opažanjem). Od 1960-ih naovamo DIA vrši pomne i redovite analize sovjetskih nastojanja u toj sferi. Što su te dvije države otkrile?

Kada se odašilju s neuroloških uređaja EMR-a iz vojne baze u ljudskom se mozgu mogu pojaviti zvukovi pa čak i čitave riječi. Daljinskim se upravljanjem moždani valovi mogu podesiti na željenu frekvenciju, mogu se izazvati srčani i moždani udari i epileptički napadaji. Napisana analiza DIA-e iz 1976. opisno je naslovljena kao „Štivo namijenjeno korisnicima koji se zanimaju za primjenu mikrovalne energije kao oružja”. Novije studije Pentagona potvrđuju veliku bojazan zbog vojne upotrebe elektromagnetskog spektra od strane Sovjeta te Amerikanci čine značajne napore da nadmaše Sovjete na tom polju.

SAD je pokušao premostiti jaz u domeni kontrole uma EMR-om tako što je uspostavio ogromnu mrežu sveučilišta, trustova mozgova, vojnih postrojenja i bolnica koji rade na razvoju EMR oružja. U jednom izvještaju američke vojske pod nazivom „Analiza mikrovalova u ratovanju” opisuje se korištenje mikrovalnog pojasa u svrhu kontrole ponašanja stanovništva. Premda to zna malo ljudi, Francuzi već godinama kontroliraju mase odašiljući prema njima nevidljive zrake određenih valnih dužina. Jedan bivši američki obavještajac čak tvrdi da su nacisti koristili tzv. „uređaj za izazivanje zanosa” kako bi raspirili domoljubni žar masa na Hitlerovim skupovima u Nürenbergu. Kod francuskih 'sirena' za kontrolu masa koriste se različiti nečujni zvukovi koji kod ljudi izazivaju paniku i strah te uzrokuju masovni gubitak kontrole nad peristaltikom, odnosno (jednostavno rečeno) nekontrolirano pražnjenje crijeva.

Lako je moguće da je upravo takvo oružje imao na umu bivši direktor CIA-e Richard Helms kada je 19. lipnja 1964. svjedočio pred Warrenovom komisijom. Kao tadašnji zamjenik direktora Odjela za strateške planove Helms je upozorio: „Sadašnja istraživanja ukazuju na to da Sovjeti pokušavaju razviti tehnologiju za kontrolu obrazaca ponašanja sovjetskog stanovništva u skladu s politički utvrđenim potrebama sustava. Štoviše, ista se tehnologija može primijeniti na sofisticiranije pristupe 'kodiranja informacija' i prebaciti na populacijske mete u 'borbi za umove ljudi.'”

Obje strane, i Sovjeti i Amerikanci, prikrivaju svoje spoznaje o nevidljivom oružju. U prvotnom razgovoru s autorima ovog rukopisa, pravni zastupnik Agencije za nadzor oružja i razoružanje pri američkom ministarstvu vanjskih poslova tvrdio je da nema nikakvih spoznaja o takvom oružju i da su navedene zamisli „spekulativne i futurističke”. Tek je temeljita istraga vladinih spisa otkrila da zastupnik ministarstva laže te da doista raspolaže materijalima u vezi nevidljivog oružja. Lažac je zasigurno bio upoznat sa sovjetskim amandmanom sporazuma SALT II u kojem se predlaže zabrana infrasoničnog i elektromagnetskog oružja osmišljenog da utječe na biološke mete. Zbog te utrke u razvoju tajnog oružja i zataškavanja mogućnosti kontrole uma kojima obiluju svjetski EMR sustavi prijete da naš svijet pretvore u planet zombija.

ZAGONETNO UBOJSTVO

Diljem globusa tajni pokret fizičara djeluje kao trn u stražnjici pobornika nevidljivog ratovanja, te procjenjuje najnovija saznanja na polju parafizike i otvoreno objavljuje svoja otkrića. Vrlo živopisni likovi kao što su Bob Beck iz losanđeleske udruge Biomedical Research Associates neprestano lete amo-tamo na relaciji Washington- Eugene-Kanada te iznose svoja otkrića i istražuju očekivane zločine počinjene nad okolišem od strane državnih tijela. Pripadnici te labavo ispletene mreže besplatno dijele informacije jer su zabrinuti zbog aspekata nevidljivog rata povezanih s kontrolom uma.

Bivši vojni obavještajac, umirovljeni potpukovnik u vojnim zračnima snagama SAD-a (USAF) Thomas E. Bearden, izdaje časopis pod nazivom Specula posvećen 'psihotronici' i 'bioenergetici'. Zapravo, te dvije riječi opisuju elektronsko pojačavanje telepatije i ono što se zasad naziva ESP-om. Bearden nije tek neki zabrinuti amater, on je iskusan znanstvenik čijih je nekoliko eseja o psihotroničkom oružju pohranjeno u Vojnom dokumentacijskom centru nedaleko Washingtona. Priča o njegovoj borbi da objavi knjigu o temi psihotronike i bioenergetike pod nazivom Izvještaj Excalibur (The Excalibur Stetement) ima napet pustolovno-špijunski zaplet poput kakvog trilera Iana Fleminga (autor knjiga o tajnom agentu Jamesu Bondu; op. prev.) Beardenova je knjiga trebala izaći 1978., ali je njeno izdavanje 'misteriozno' odgođeno. U vrijeme kada je rukopis pripremao za objavljivanje pripadnici 'mreže' su, jedan za drugim, doživljavali neobične sudbine.

Jedan takav slučaj je zagonetno ubojstvo za koje je osumnjičen Ira Einhorn. Einhorn, organizator 'mreže', usmjeravao je iza scene određena nastojanja kongresnika Rosea u Domu zastupnika. Jednoga dana Einhorn je, zaprepašten, otkrio već duže vremena mrtvo tijelo svog kolege istraživača u jednom kovčegu na stražnjem trijemu svoje kuće. Kada je FBI podignuo optužnicu protiv Einhorna, ovaj je pripremio žestoku obranu, što je rezultiralo velikom kontroverzom u medijima i podužom sudskom bitkom te pribavljanjem dokaza protiv ... ,[nedostaje tekst] a Einhorn se trenutno skriva, uvjeren da mu je sve to podmetnuto. Ali, tko mu je to podmetnuo? Mogle su to biti američka, sovjetska ili britanska obavještajna služba, budući da je Einhorn slobodno razmjenjivao informacije sa svim skupinama ili pojedincima koji bi ih zatražili. Kasnije, gledajući unatrag, posumnjao je da su neki ljudi koji su energično tražili da im pošalje Tesline radove možda radili za strane obavještajne agencije. Mi istražujemo FBI-eve spise operativnih predmeta i druge istrage koje otvaraju neka zanimljiva pitanja o Einhornovom slučaju.

Vodeći svoj nevidljivi rat sasvim je moguće da je američka kriptokracija napala spomenutu mrežu na isti način na koji je napala pokret za građanska prava i proturatni pokret tijekom šezdesetih.

RIJEKA STIKS

Novoumrle duše u drevnoj Grčkoj morale su prijeći dvije riječne struje prije negoli bi bile primljene u Had. Prva, rijeka Leta, brisala je cjelokupno pamćenje o netom proživljenom životu u umovima onih koji su uronili u njene vode. Druga, rijeka Stiks, krstila je tek preminule Grke, učinivši dušu „zauvijek mrtvom” i pripuštajući je kroz vrata Hada.

S istim lešinarskim humorom kojeg su demonstrirali u prošlosti, kreatori jedne od prvih verzija Pentagonovog nevidljivog oružja jamačno su sami sebe zamišljali bogovima podzemnog svijeta kada su tajni projekt 4. psihološkog odjela američke vojske nazvali Rijeka Stiks. Takozvano „Oružje iz rijeke Stiks” (River Styx Weapons – RSW) bilo je jedno od prvih prototipova elektromagnetskog oružja. RSW je pomoću mikrovalova „intenzivno narušavao tjelesne funkcije” raznih organa, poput „mozga, testisa, očiju i slično”.” Osim toga, kreatori RSW-a su tvrdili da „postoje i parafizičke koristi koje SAD i savezničke države mogu imati od pravovremeno ostvarene vojne primjene takvih učinaka.” Na temelju razgovora s glavnim protagonistima RSW-a i istraživanja pozadine tog projekta ustanovljeno je da je Američka vojska radila na parapsihološkom nevidljivom oružju još davne 1957. godine. Priča o projektu Rijeka Stiks otkriva da niti Pentagon niti CIA nisu bili baš tako nemušti kada se radi o mikrovalovima i ostalom EMR oružju kao što su to javno tvrdili. Također pokazujemo da ne samo da je američka vlada znala za takvo oružje nego je koordinirala rad raznih agencija Pentagona i obavještajnih službi, korporacija i sveučilišta u smjeru razvoja takvog oružja još od 1950-ih godina. Sljedeća tvrdnja iz izvještaja Stiks otkriva zašto su američke vlasti poduzele tako opsežne mjere zataškavanja: „Krene li se s razvojem oružja te vrste i sazna li za to javnost, može se očekivati da javni i strani izvori iznesu optužbe kako se radi o monstruoznom oružju.” Takvo se oružje, u svome začetku, smatralo isto onoliko ključnim kao i nuklearne projektile te je prethodilo onom nevidljivom oružju koje sada ugrožava život kakav poznajemo.

Prema jednom Pentagonovom istraživanju, vojska je vršila eksperimente s mikrovalovima koji su izazivali opekotine trećeg stupnja na 'subjektima' u Laboratoriju za medicinska istraživanja u Fort Knowu u Kentuckyju. Kompanija General Electric, naslanjajući se na svoja ranija samostalna istraživanja i razvoj mikrovalnog oružja protiv živih ciljeva, sudjelovala je u projektu Comet i ispitivanju psiholoških učinaka EMR-a. Ti su se projekti bavili čitavim EMR spektrom, od radiovalova do mikrovalova.

Američke su vlasti vrlo rijetko iznosile javnosti djeliće informacija o svome arsenalu nevidljivog oružja. Osobito je indikativna tvrdnja bivšeg istraživača iz Pentagonovog trusta mozgova, Lowella Pontea, o manipulaciji vremenom: „Određena vrsta radio transmisija može mijenjati magnetsko polje našeg planeta ... Snažna strujanja vjetra na nebu obično slijede to magnetsko polje. Dakle, kada ga skrenete ili počnete stvarati goleme stojne valove u atmosferi (s čime je, inače, naša vlada upoznata), tada te zračne struje skrećete, a smjer vjetrenih struja, naravno, prate i vremenske prilike.”.

Kanadska obavještajna služba na sličan je način objavila Reutersovu radiotelegrafiranu poruku 9. kolovoza 1975. u kojoj se opisuje „uvođenje elektromagnetskih valova u okoliš”. Osim već opasnih implikacija meteorološkog ratovanja i posrednih učinaka na ljudski um, aluzije na izravne čimbenike kontrole uma pažljivo su izostavljene.

Ta istraživanja, kako pokazuju otkrića kanadskih obavještajnih izvora i drugi materijali, pokazuju odnos između magnetskih polja ekstremno niskih frekvencija (ENF) i podešavanja čovjekovih moždanih valova. Razvojem zraka koje omogućuju da čovjek čuje zvukove ili pak zraka koje uzrokuju gubitak pamćenja te sadašnjim poduzimanjem golemih napora na stvaranju elektromagnetskog pulsa (EMP), uključujući ratne igre u zrakoplovnoj bazi Kirtland u američkoj državi Novi Meksiko, odškrinuta su vrata za otkrivanje razgranate mreže istraživanja i razvoja nevidljivog oružja širom SAD-a.

Iza signala iz Moskve i Eugenea, zatim 'djetlića, ubojstva iz slučaja Einhorn i projekta Rijeka Stiks krije se tajni arsenal uperen na ljudski um.

 

„OJ DOMOVINO MILA, GDJE ZOMBIJE SI SKRILA”

„To je mnogo opasnije od atomskog uništenja” - upozorava fiziolog na platnom spisku CIA-e, dr. Jose Delgado - „jer, našim znanjem, nažalost, možemo doći u priliku da razorimo Planet. A na temelju spoznaja o mozgu koje imamo možemo preobraziti, oblikovati, usmjeravati i robotizirati čovjeka. Mislim da nam u budućnosti prijeti velika opasnost ... odnosno da ćemo tada imati robotizirane ljude koji nisu ni svjesni da su robotizirani.” Ako bi itko o tome trebao nešto znati onda je to Delgado. Kao otac „elektronske stimulacije mozga (ESM), on je pripomogao pokretanju nevidljivog rata. Godinama je Delgado radio na usavršavanju tehnika koje bi psihijatrima omogućile da kontroliraju ljude radiovalovima preko elektronskih 'transpondera' (primopredajnika) usađenih u mozak. Danas se Delgadove teorije razrađuju na Kalifornijskom sveučilištu (UCLA), pod okriljem Znanstveno-istraživačkog laboratorija Los Alamos, koji je poznat kao Dom atomske bombe.

U bolnici za veterane u Loma Lindi bliski prijatelj dr. Delgada, dr. W. Ross Adey, revnosno radi na razvoju novih tehnika kontrole ljudskog mozga pomoću 'egzotičnih' energija. Adey je osobno dobio prototip sovjetskog uređaja za kontrolu uma pod nazivom Lida. Taj uređaj odašilje tri komponente boli – vrućine, hladnoće i elektriciteta – na takav način da ih ljudski um prima na velikim udaljenostima. Čovjek kojeg su Sovjeti izabrali da uvede Lidu u američko istraživanje također surađuje na tajnim projektima kontrole uma pod nadzorom američke vlade.

Jedan od prvih biokibernetičara, dr. Craig Fields, u svojim laboratorijima DARPA-e (Agencije za napredna vojna istraživanja) u Pentagonu, glavni je pokretač razvoja novih tehnika koje bi uskoro mogle dovesti do prve robotizirane vojske i elektronski kontroliranog ljudskog stanovništva. Oslanjajući se na rana CIA-ina istraživanja grubih oblika kontrole uma, vodeći članovi Američkog medicinskog udruženja (AMA) i Američkog udruženja psihijatara (APA), ključne figure američke psihijatrije i medicine, utrošili su golema državna sredstva da uspostave nacionalnu mrežu kontrole uma. Njihovi vlastiti dokumenti dokazuju njihov krajnji cilj – robotiziranje Amerike. Zvuči pomalo nategnuto? U ovom poglavlju ti uzvišeni likovi javno će se izjasniti za stvaranje zombijevske Amerike.

Možda je najveći pobornik zombijevske Amerike jedna od najuglednijih figura u američkoj psihijatriji danas – dr. Louis Jolyon 'Jolly' West. (jolly na engleskom znači 'veseo'; op. prev.). Počevši od razvijanja metoda ispiranja mozga za američko Ratno zrakoplovstvo, rada na projektu MKUltra za CIA-u, West se pozicionirao u samo središte nevidljivog rata. Westova karijera izgleda kao pomno osmišljeni špijunski 'paravan'. Budući da je stalno bio na čelu tehnologije nevidljivog oružja, West je predložio da se Nike, baza u kojoj se čuvaju projektili u gorju Santa Monica, preinači u pogon za istraživanje nevidljivog oružja te je dobio snažnu podršku tadašnjeg guvernera Ronalda Reagana. Westovi prijedlozi uključivali su kemijsku kastraciju, usađivanje transpondera u spolne organe i mozak, biološku kontrolu menstrualnih ciklusa žene u svrhu kontrole prijestupničkog ponašanja i, na kraju, zamjenu američkog pravnog sustava psihijatrijskim nadzorom. 'Veseli' West nastavlja sa svojim tajnim aktivnostima kontrole uma obnašajući uzvišene funkcije predsjednika Odjela za psihijatriju i direktora Neuropsihijatrijskog instituta pri Kalifornijskom sveučilištu (UCLA) u Los Angelesu.

Zajednički prijatelj Westa i Delgada je dr. Frank Ervin. Roman i film Michaela Crichtona pod naslovom Dokrajčeni čovjek (The Terminal Man), temeljen je na istinitoj priči jednog čovjeka, Ervinove žrtve, koji i dandanas tvrdi da je njegov mozak kontroliran mikrovalovima. Vrlo je zanimljivo da je CIA financirala istraživanja UCLA-e i razvoj opreme za odašiljanje mikrovalova koji bi u žrtvinu glavu mogli prenijeti glasove u svrhu izazivanja hipnoze na daljinu. Još jedan centar povezan s UCLA-om pokušao je, za potrebe CIA-e, još početkom 1950-ih razviti mikrovalnu zraku za izazivanje gubitka pamćenja.

U zadnjih dvanaest godina zagovornici tajnih psihijatrijskih tehnika nekako su uspjeli zauzeti mjesta pored američkih predsjednika! Nixona i Forda savjetovao je dr. Arnold Hutschnecker, čiji su rad podupirali nacisti, inače diplomant Instituta Kaiser Wilhelm (1926.) gdje su prvi put testirane prve medicinsko-psihijatrijske tehnike nevidljivog ratovanja. Carterova osoba od povjerenja, psihijatar dr. Peter Bourne, velik je dio svoje karijere posvetio psihološkom ratovanju i tehnologiji nevidljivog ratovanja te je čak prepisivao hipnotičke droge osoblju Bijele kuće.

Štoviše, financijski savjetnik i istraživački novinar dr. Harry Schultz iznosi pretpostavku da je Bourneova kontrola nad Carterom možda bila razlog nekih krajnje neobičnih političkih odluka. (Ronald Reagan, koji godinama podržava Westove bizarne zamisli, komotno bi ga mogao zaposliti u Bijeloj kući). Ukoliko se ubrzo ne stane na kraj druženju psihijatara, pobornika nevidljivog ratovanja, s američkim predsjednicima mogli bismo biti svjedoci skorašnjeg nastajanja zombijevske Amerike.

Psihotronično ratovanje

Od oružja u obliku smrtonosnih oblaka kliconoša, vojski genetskih mutanata ili stanovništva podvrgnutog kontroli uma pomoću radiovalova malen je korak do psihotroničkog oružja – agresivnih oblika psihičke energije

Sinopsis rukopisa nikada dovršene knjige W. Bowarta i R. Suttona pod nazivom Nevidljivi Treći svjetski rat iz 1990. godine. Nevidljivo oružje i metode kontrole uma o kojima govore autori danas su aktualniji nego ikad, a činjenica da njihova saznanja potječu iz devedesetih godina prošlog stoljeća navode čovjeka da se zapita: „Ako su vlasti već tada raspolagale takvim sredstvima podčinjavanja stanovništva, što li tek imaju danas?”

Osim što je bio jedan od vođa kulture undergrounda i hipi pokreta, jedan od autora ove nedovršene knjige, Walter Bowart, napisao je 'bibliju' svih proučavatelja manipulacije umom i nevidljivog ratovanja pod naslovom Operation Mind Control: Our Secret's Government War Against Its Own People (Operacija Kontrola uma: Rat naše tajne vlade protiv vlastitog naroda). Nedugo nakon njenog objavljivanja 1978. godine knjiga je povučena iz prodaje.

Slijedi drugi dio sinopsisa nikada dovršene knjige.

SLUČAJ TOTH

Od oružja u obliku smrtonosnih oblaka kliconoša, vojski genetskih mutanata ili stanovništva podvrgnutog kontroli uma pomoću radiovalova malen je korak do psihotroničkog oružja – agresivnih oblika psihičke energije. Istraživači se tom mogućnošću poigravaju godinama81, ali prava je istina počela izlaziti na vidjelo tek kada je 1977. godine KGB uhitio moskovskog dopisnika Los Angeles Timesa Roberta Totha. Bob Toth uhićen je zbog špijuniranja sovjetskih vojno-parapsiholoških tajni. Dokumenti s kojih je sada skinuta oznaka tajnosti, uključujući teleks-poruke između ministra Vancea i veleposlanika Toona, uz Tothove vlastite opise ispitivanja od strane KGB-a, razotkrivaju ogroman značaj parapsihološkog oružja82.

Razvoj parapsihologije u Sovjetskom Savezu započeo je kada je Staljin angažirao svog osobnog vidovnjaka Wolfa Messinga83. Od samih početaka pisane povijesti vojni stratezi istražuju „mračne vještine”, nastojeći ovladati psihičkom energijom84. CIA je tamnu stranu okultnoga počela uzimati ozbiljno tijekom ranih pedesetih85. Danas se parapsihologija razvila u visokotehnološko područje pod nazivom parafizika. To je znanost čiji su najistaknutiji predstavnici neki od vodećih svjetskih fizičara i psihologa86. DIA (američka Vojna obavještajna služba) procjenjuje, a druge studije iz područja obavještajne djelatnosti analiziraju, vrhunska dostignuća u parafizici i planiraju njenu primjenu na polju psihičkog špijuniranja, telepatske hipnoze pa čak i psihičke sabotaže obrambenih sustava neprijatelja87. Po vlastitom priznanju, obavještajne agencije američkih vlasti smatraju upotrebu 'bioenergetike' svojom najstrože, gotovo ljubomorno, čuvanom tajnom88.

Andrija Puharich

CIA-ino zanimanje za ESP usmjeravao je Andrija Puharich koji je kasnije postao mentorom poznatog ekstrasensa Urija Gellera89. Nakon smrti odnosno smaknuća jednog od najboljih CIA-inih dvostrukih agenata, pukovnika Olega Penkovskog, CIA je pokušala angažirati njegovog duha (!?) da špijunira Sovjete90.

PROJEKT SCANATE

Nakon što su dvojica američkih ekstrasensa (bivši diplomat pri UN-u Ingo Swann i bivši ravnatelj policije grada Brubanka, Patrick Price) prodrli u jedan od najstrože čuvanih sigurnosnih sustava Pentagona91, jedan službenik sigurnosti zavapio je da njihova mentalna postignuća čine suvremene sigurnosne mjere predostrožnosti potpuno beskorisnim. Price i Swann su sudjelovali u tajnom projektu Scanate92, jednom od mnogih takvih projekata koje su vodili trustovi mozgova kao što su SRI (Istraživački institut Stanford) za CIA-u i Pentagon. Nedugo nakon Scanatea Price je umro pod nerazjašnjenim okolnostima, ostavivši Swannu da nastavi njegovo istraživanje ekstrasenzornih fenomena pri SRI-u. Ovaj je to i učinio, ali uz određenu dozu opreza, bez mnogo isticanja, zbog bojazni za svoju sigurnost i život93. Poput svakog oružja za vođenje nevidljivog rata, vlasti i parafiziku smatraju najstrože povjerljivom. U jednoj veoma tajnoj studiji koju je za američko Vojno zrakoplovstvo pripremio SRI, naslovljenoj „Napredna tehnika procjene prijetnje”, detaljno se opisuje cijeli spektar nevidljivog oružja, uključujući parafiziku94. Godine 1979. zastupnik Charlie Rose iz Odbora za procjenu obavještajne djelatnosti kojeg je oformio Zastupnički dom Kongresa zatražio je kongresno ispitivanje američke pripremljenosti za parapsihološko ratovanje. Rose tvrdi da je vidio Swanna i ostale na djelu. Danas, začudo, Rose o svemu tome ne govori mnogo. No, daljnja su istraživanja pokazala da se parapsihološka utrka u naoružanju nastavlja.

KONTROLA DUŠE

Premda se utrkuju u razvoju parapsihološkog oružja, i američka i sovjetska kriptokracija javno „odmahuju rukom” na tu temu. Dok je CIA istraživala slične tehnike njena sestrinska agencija FDA isposlovala je zatvaranje uglednog psihologa dr. Wilhelma Reicha. Danas bi se moglo reći da je Reich zatvoren zato što je otvoreno objavljivao istraživanja iz područja parafizike. Medijski prodavači magle prodaju dezinformacije o ESP-u, trubeći već više od trideset godina o ugrožavanju „državne sigurnosti”. Reich je bio lud, rekoše oni, a istovremeno su „orgonsku energiju”, kako ju je on nazivao, određeni krugovi iz vlasti potajice nazivali 'bioenergijom' te su i sami provodili vrlo opsežna istraživanja.

Danas, unatoč umiješanosti CIA-e u „kolektivno samoubojstvo” u Jonestownu, psihijatri koji rade na CIA-inim programima kontrole uma svaljuju krivicu na religiju, optužujući je za ispiranje mozga95. Omalovažavanje parapsihologije podsjeća na dezinformacijsku kampanju o atomskom oružju koju je vodio Pentagon za vrijeme projekta Manhattan96. Samo nekoliko godina prije razaranja Hirošime istaknuti znanstvenici iz područja atomistike podsmjehivali su se samoj zamisli o atomskoj energiji, da o atomskoj bombi i ne govorimo. Kao što je natuknuo kongresnik Rose, takvi 'razotkrivači' možda rade, svjesno ili nesvjesno, na prikrivanju istine: nastojanje vlasti da u tajne svrhe upregnu samu dušu.